Čitaj mi

Zajedno lakše kroz krizu: Paket mera za fiskalnu konsolidaciju

Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici prvi paket mera za stabilizaciju javnih finansija. Srbija je danas u izuzetno teškoj finansijskoj situaciji. Za pokrivanje budzetskog deficita i otplatu javnog duga ove godine potrebno je rekordnih 4,4 milijardi evra, a samo za plaćanje kamata troši se tri puta više u odnosu na kompletan agrarni budzet.

Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić rekao je da je merama predviđeno obaranje konsolidovanog budzetskog deficita sa sadašnjih 7,1 odsto na 6,7 odsto do kraja godine.

“Budzetski deficit će biti oboren na 4 odsto BDP-a sledeće godine”, rekao je Dinkić.

Ministar Dinkić je istakao da bi odlaganje fiskalne konsolidacije uvelo Srbiju za godinu-dve blizu grčkom scenariju.

On je danas sa premijerom Srbije Ivicom Dačićem predstavio Program za zaustavljanje krize, koji osim obaranja deficita, znači i smanjenje brzine rasta javnog duga koji će po inerciji rasti i u narednom periodu da bi se zaustavio 2014. godine, a mere predviđaju i ukidanje 130 parafiskalnih nameta, koje će rasteretiti privredu Srbije.

Izmenama 12 zakona koje je Vlada danas usvojila, biće zaustavljen vrtoglavi rast budzetskog deficita i prikočen rast javnog duga. Program fiskalne konsolidacije podrazumeva radikalno obaranje budzetskog deficita sa sadašnjih rekordnih 7,1% BDP-a

(235 milijardi dinara) na prihvatljivih 4% BDP-a u sledećoj godini. Primena programa treba da donese uštede od 26 milijardi dinara u poslednjem kvartalu ove godine i 120 milijardi dinara (oko milijardu evra) u narednoj godini.

Predložene mere su rigorozne u pogledu eliminisanja nepotrebnih troškova države i smanjivanja birokratije, ali su i socijalno odgovorne u pogledu zaštite najugroženijih slojeva stanovništva. Programom se značajno rasterećuju zanatlije, mala i srednja preduzeća, u kojima danas radi oko milion ljudi. Istovremeno, rebalansom budzeta obezbeđena su značajna sredstva za podršku poljoprivredi, privredi i za socijalnu zaštitu najugroženijih slojeva stanovništva.

Uvodi se red u javne finansije. Izmenama zakona o budzetskom sistemu, zabranjuje se postojeća praksa da se građanima i privredi uvode porezi i dažbine od strane različitih državnih institucija, čime je stvoren haos u poreskom sistemu.

“Od sada će samo Ministarstvo finansija biti u prilici da reguliše poreze, takse, namete, a svim ostalim institucijama se to striktno zabranjuje. Na tome se ne zaustavljamo: ukidamo 130 parafiskalnih nameta koja su u prošlosti uvedena aktima različitih državnih i lokalnih organa čime ćemo najviše rasteretiti preduzetnike“, kazao je ministar Dinkić.

Ukidanjem tih 130 parafiskalnih nameta, poreski sistem postaje jednostavan i predvidiv. Na primer, već od 1. oktobra, 300.000 preduzetnika i vlasnika malih preduzeća više neće morati da plaća firmarine i takse za isticanje reklame, što će im u uslovima krize doneti uštedu i do 200.000 dinara godišnje. Ukida se šumarina koju su do sada morala da plaćaju sva preduzeća na ukupan prihod koji ostvare, nezavisno od toga da li njihova delatnost ima ikakve veze sa zaštitom šuma. Ukidaju se i brojne takse koje su do sada plaćali poljoprivrednici. Ukidaju se ili smanjuju naknade različitih državnih agencija, komisija i drugih državnih institucija i maksimalno uprošćava njihovo administriranje, a uvodi se i pravilo da ubuduće ne može biti naplaćena taksa ukoliko neki državni organ traži dokument koji izdaje drugi državni organ. Svi cenovnici i tarife različitih republičkih i lokalnih institucija biće detaljno pročešljani od strane Ministarstva finansija i privrede i po potrebi revidirani najkasnije do kraja prvog kvartala sledeće godine. Građani će već od 1. oktobra imati manje troškove za registraciju automobila, koja će u nekim gradovima biti i skoro 4.000 dinara jeftinija, zbog ukidanja nekoliko republičkih i smanjivanjem lokalnih taksi. Registracija vozila biće jednostavnija i plaćaće se samo jednom uplatnicom, u odnosu na sadašnjih 12. Pored već ukinutih fiskalnih kasa za zanatlije, Vlada Srbije donela je odluku da se kaznene odredbe za zatvaranje firmi zbog neizdavanja fiskalnih računa zamene primerenim novčanim kaznama.

„Građani Srbije treba kao i svi u svetu da registraciju plaćaju jednom uplatnicom. Sada imate situaciju da žene na šalterima po 20 minuta obrađuju jedan predmet, onda građani plaćaju razne agencije da im to završavaju… Mi ne želimo da ljudi troše pare, već da svoj posao završe sa jednom uplatnicom“, objasio je Dinkić.

Ukidaju se sopstveni prihodi svih direktnih budzetskih korisnika (osim sudstva). To će omogućiti da se državni novac bolje kontroliše i racionalnije koristi, čime će se ostvariti uštede od 3 milijardi dinara u poslednjem kvartalu i 20 milijardi dinara u narednoj godini.

Po osnovu novog Zakona o utvđivanju maksimalne zarade u javnom sektoru, biće napravljene značajne uštede smanjivanjem previsokih plata u agencijama i javnim preduzećima, tj. usklađivanjem sa postojećim nivom plata u državnoj upravi,

gde najviša plata danas ne može biti veća od 162.000 dinara bez minulog rada. Određene uštede biće postignute i ukidanjem nepotrebnih agencija, uprava, direkcija i fondova, čije se nadležnosti poklapaju sa poslovima koje već obavljaju ministarstva.

Vlada namerava da zaštiti slojeve stanovništva kojima je najteže u ovoj krizi. Neće biti zamrzavanja plata i penzija, ali njihov rast u narednom periodu mora biti ograničen, tj. usklađen sa realnim mogućnostima budzeta. To znači da će plate u javnom sektoru i penzije moći da se povećaju 2% u oktobru i 2% u aprilu sledeće godine, da bi se od oktobra sledeće godine njihova indeksacija nastavila u skladu sa fiskalnim pravilima. Za preko pola miliona najugroženijih penzionera, čija su mesečna primanja ispod 15.000 dinara, Vlada je obezbedila posebnu pomoć u iznosu od po 16.000 dinara godišnje, čija će prva rata biti isplaćena već tokom sledeće nedelje.

Da bi se smanjio budzetski deficit i stavio pod kontrolu rastući javni dug, kako bi se i ubuduće garantovala redovna isplata plata i penzija iz budzeta, bilo je neizbežno i umereno povećanje nekih poreza na potrošnju. Opšta stopa PDV-a biće povećana od oktobra sa 18% na 20%, ali se za mala i srednja preduzeća od 1. januara

uvodi mogućnost da PDV plate tek kada robu naplate. Tu mogućnost moći će da iskoriste sva preduzeća čiji je godišnji promet do 50 miliona dinara, a to je slučaj sa oko 86% svih današnjih PDV obveznika. Istovremeno, cenzus za obavezan ulazak u PDV sistem se podiže sa sadašnjih 4 na 8 miliona dinara, što će brojnim malim preduzetnicima omogućiti da biraju izmedju PDV sistema ili paušalnog oporezivanja. Izmenama zakona se predviđa i povećanje iznosa PDV-a koji se vraća poljoprivrednicima, sa sadašnjih 5% na 8%, pri čemu se uvodi obaveza da se novac uplaćuje direktno na račun poljoprivrednika, kako bi se izbegla današnja praksa da korist od te mere imaju uglavnom trgovci. Zakon sadrži i puno drugih novina, kao što je npr. i ona po kojoj će PDV u građevinarstvu ubuduće plaćati investitori, a ne izvođači radova. Po prvi put, zakonom se uvode i penali za državu ukoliko kasni sa povraćajem PDV-a privrednicima.

Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić rekao je da je u cilju očuvanja standarda građana, zadržana snižena stopa PDV-a od 8 %

na sve životne namirnice (hranu).

„PDV na sve životne namirnice ostaje na nivou od 8 odsto i svi koji budu povećavali cene hrane, ne može im PDV biti izgovor za taj potez“, ocenio je Dinkić.

Pri promeni akciza na dizel gorivo, takođe se vodilo računa da se kroz sistem refakcije ne povećava akciza na gorivo za javni prevoz i transport (uključujući i taksiste i kamiondzije), kako bi se stabilizovala njegova cena. Akciza na bezolovni benzin ostala je takođe nepromenjena. Povećane su akcize na cigarete. Porez na dividende i prihode od kamata povećan je sa sadašnjih 10% na 15%. Ukupan efekat mera na prihodnoj strani budzeta iznosiće 17 milijardi dinara u četvrtom kvartalu i 56 milijardi dinara sledeće godine.

Spisak naknada koje su ukinute izmenama i dopunama Zakona o finansiranjulokalne samouprave i Zakona o republičkim administrativnim taksama 

Spisak naknada koje su ukinute na sednici Vlade Republike Srbije održanoj 14.9.2012. godine 

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o budzetu Republike Srbije za 2012. godinu 

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o budzetskom sistemu 

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana 

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji 

Zakon o izmenama i dopunama zakona o porezu na dodatu vrednost 

Zakon o izmenama zakona o republičkim administrativnim taksama 

Zakon o izmenama i dopunama zakona o akcizama 

Zakon o izmenama i dopunama zakona o fiskalnim kasama 

Zakon o utvrđivanju maksimalne zarade u javnom sektoru 

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave 

Slične teme

Vujovic: Serbia Aligning Fiscal Policy To EU Standards Expeditiously

HELP SERBIA- ACCOUNT BALANCE

HELP SERBIA- ACCOUNT BALANCE