Nacrt zakona o denacionalizaciji u završnoj fazi izrade

Nacrt zakona o denacionalizaciji je u završnoj fazi izrade, a prirotetan način vraćanja imovine prvobitnim vlasnicima biće naturalna restitucija, kada se bivšem vlasniku oduzeta imovina vraća u svojinu, izjavio je danas državni sekretar Ministarstva finansija Slobodan Ilić.

Ukoliko nije moguće vraćanje imovine u naturi, prvobitni vlasnici, prema radnoj verziji Nacrta zakona, imaju pravo na obeštećenje, koje mora da uvaži dostojanstvo bivšeg vlasnika, ali i da bude prihvatljiv teret za budzet Srbije, ukazao je Ilić na prvom Okruglom stolu u vezi sa pripremom Nacrta zakona o denacionalizaciji "Restitucija-privatizacija građevinskog zemljišta".

Nacrt zakona o denacionalizaciji je u završnoj fazi izrade, a prirotetan

način vraćanja imovine prvobitnim vlasnicima biće naturalna restitucija, kada se

bivšem vlasniku oduzeta imovina vraća u svojinu, izjavio je danas državni

sekretar Ministarstva finansija Slobodan Ilić.

Ukoliko nije moguće

vraćanje imovine u naturi, prvobitni vlasnici, prema radnoj verziji Nacrta

zakona, imaju pravo na obeštećenje, koje mora da uvaži dostojanstvo bivšeg

vlasnika, ali i da bude prihvatljiv teret za budzet Srbije, ukazao je Ilić na

prvom Okruglom stolu u vezi sa pripremom Nacrta zakona o denacionalizaciji

"Restitucija-privatizacija građevinskog zemljišta".

"Iznos obeštećenja,

koji obuhvata i jednokratne isplate i emisiju obveznica, ne može preći četiri

milijarde evra, i na ovaj iznos utiču granične mogućnosti našeg budzeta, koje su

u ovom trenutku opterećene sa 250 do 300 miliona evra godišnje po osnovu stare

devizne štednje", istakao je on.

Prema Ilićevim rečima,

predviđeno je da se sa naturalnom restitucijom počne odmah po donošenju zakona,

a da se obeštećenje putem emisije obveznica primeni dve godine nakon toga.

On je precizirao da se od

73.000 zahteva za vraćanje 140.000 nepokretnosti, 65 odsto odnosi na zemljište –

poljoprivredno, građevinsko ili šumsko.

Profesor Pravnog fakulteta

i jedan od autora studije "Privatizacija državnog zemljišta" Dragor

Hiber ukazao je da glavna svrha denacionalizacije nije ostvarivanje individualne

pravde za one kojima je imovina nelegitimno oduzeta, već povratak privatnoj

svojini, njenoj nepovredivosti i zaštiti.

Hiber je ukazao da ni u

jednoj od bivših socijalističkih zemalja cilj nije bio stoprocentna

denacionalizacija, a najveći broj izuzetaka bio je vezan za industrijsku

svojinu i izgradđeno građevinsko zemljište.

Prema njegovim rečima, kod

denacionalizacije građevinskog zemljišta mora se poći od principa privatizacije,

koji je jedini kadar da obezbedi načelo da je vlasnik zemljišta i vlasnik

objekta na tom zemljištu, i spreči rušenje zgrada na oduzetom zemljištu.

Savetnik premijera Srbije

i jedan od tvoraca Nacrta zakona Milan Parivodić napomenuo je da je bar 80

odsto gradskog građevinskog zemljišta koje treba da bude denacionalizovano u

jedinstvenom režimu svojine objekta i zemljišta.

Radnom verzijom Nacrta

zakona je predviđeno da se, kada prvobitni vlasnik nije dobio nikakvu naknadu

za oduzeto zemljište, pravo korišćenja vlasnika objekta na tom zemljištu pretvara

u dugoročni zakup, a opština određuje cenu koju zakupac plaća vlasniku

zemljišta, objasnio je Parivodić.

Učesnici na ovom

Okruglom stolu bili su predstavnici relevantnih institucija i stručnjaci iz ove oblasti:

Direkcija za imovinu, Geodetski zavod, Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu

samoupravu, Nemačka agencija za tehničku saradnju (GTZ), Direkcija za izgradnju

grada Beograda i drugi.