Imamo godinu dana da napravimo pomak
Država i privreda su bili ovog leta pred bankrotom. Ta pretnja je otklonjena ali su nasleđeni problemi i dalje veliki. Jedini način da se živi bolje jeste da privreda bude bolja, i mora pre svega da se pokrene njen najvažniji, izvozni deo. Očekujem da sledeća godina bude prelomna za povećanje izvoza od najmanje 25 odsto i smanjenje budzetskog i spoljnotrgovinskog deficita, a ozbiljniji rast zarada mogu očekivati samo zaposleni u privatnim firmama koje su izvoznici.
Preduzećima koja imaju šta da prodaju svetu, pomoći ćemo sa oko 500 miliona evra iz kredita Evropske investicione banke, na rok od 12 godina, sa dve-tri godine počeka i godišnjom kamatom do pet odsto.
Naša ideja je da pomognemo samo perspektivnoj privredi, jer moramo prestati sa podrškom gubitašima koji troše novac bez šansi u budućnosti,
rekao je ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić u intervju Blicu.
Nastojaćemo i da kao pomoć privredi ubrzamo povraćaj PDV i skratimo sadašnji rok od 45 dana, jer će tako povećati likvidnost. Dakle, godinu koja počinje treba shvatiti kao prekretnicu i odskočnu dasku za bolje. Građani veći standard mogu da očekuju i imaju tek od 2014. godine. Neće to sve biti lako ostvarivo, ali mislim da je to i potrebno i moguće.
Kada će javni dug početi da pada jer država duguje blizu 15 milijardi evra?
-Rast javnog duga će biti definitivno zaustavljen 2013. na 65 procenata bruto domaćeg proizvoda i počeće da pada 2014. godine. Zašto će biti tako? Prvo, imaćemo dvostruko niži budzetski deficit i drugo,troškovi uzimanja novih kredita su niži nego ranije, a zbog mogućih problema sa kursnim razlikama konvertovaćemo dug u dolarima u evre. Sada je kamatna stopa na naše desetogodišnje obveznice pet odsto. Pošto će sve to biti dugoročno, deficit će 2016. biti, uveren sam, na nuli.
Šta će biti sa JAT-om, Galenikom, sa radom nekih velikih sistema koje država dotira?
-Privredu moramo, ponavljam moramo, da izvučemo iz recesije i moraju se eliminisati gubici u javnom sektoru. Galenika je uništena lošim upravljanjem ali ćemo kroz međunarodni tender sigurno doći do rešenja. Ona se može lako oporaviti jer se nalazi u grani koja ima neiscrpnu tržišnu tražnju. Sa JAT-om je situacija drugačija. Moguće je drastično smanjenje troškova i gubitaka, modernizacija flote i mnogo bolja organizacija rada. Danas i najveće svetske avio kuće posluju sa minusom, pa ako želimo JAT kao nacionalnu kompaniju, razliku između ekonomske i važeće cene usluge država mora da plati, odnosno, pokrije. Srbija ima 175 preduzeća u restrukturiranju. Pokušaćemo da rešimo svaku situaciju, za svako preduzeće ćemo se boriti, zato smo ih podelili u četiri grupe. U toj podeli neke firme će i dalje ostati državne, poput RTB Bora, Petrohemije i vojne industrije, ali će ubuduće biti u stanju da izmiruju sve svoje obaveze jer će dobiti pomoć države i potom će samostalno da funkcionišu. I ostale tri grupe će dobiti šansu da „stanu na noge“ opet kroz različite modalitete pomoći. Pokušaćemo da nađemo rešenje za svakoga ko može da proda robu na stranom tržištu, kao što su
recimo IMT i IMR. Nadalje, za „Vršačke vinograde“ se interesuju dve ozbiljne kompanije, jedna iz Kine i druga iz Portugala. Jedino neće više biti restrukturiranja i subvencija u nedogled. Rok da sve rasčistimo i postavimo na zdrave proizvodne-tržišne osnove je
godinu i po dana.
Može li porast cena energenata dovesti u pitanje planove o konsolidaciji?
-Zaista ne znamo šta je veći problem: javna preduzeća iz oblasti energetike, znači Srbijagas i EPS, koja gomilaju gubitke zbog niske cene ili povećavanje cene gasa i struje. To je problem koji nema dobro rešenje, već postoji samo manje loša varijanta. Povećanje cena koje bi ta javna preduzeća dovelo na zelenu granu je neodrživo za građane, a zadržavanje ovakvog stanja njih gura u još veće gubitke. I tu
je onda neminovna neka srednja mera u svemu. Dakle, dozvoliće se ograničeno povećanje cena uz smanjivanje svih mogućih troškova u tim kompanijama. Sve to zajedno jeste veliki problem i ministarstvo energetike mora naći neko rešenje da Srbijagas i EPS budu razvojno orijentisane kompanije, ali da se određeni slojevi stanovništva zaštite socijalnim merama od veće cene gasa i struje.
Srbija po svim merilima ima lošu poslovnu klimu, kako to promeniti?
-Danas ljudi ne mogu normalno da žive i posluju od birokratije. To mora i može da se promeni odmah. Uradićemo tri bitne stvari da poboljšamo poslovnu klimu. Prvo, modernizovaćemo maksimalno poresku upravu i ukinuti u naredne dve godine gomilu obrazaca i uvesti elektronsku upravu. Hoćemo da smanjimo ili ukinemo šalterske kontakte, a pokušaćemo da promenimo i mentalitet inspektora kako bi poreski organ bio servis privrede i građana. Drugo je ukidanje birokratije kod izdavanja građevinskih dozvola i svega što je vezano za katastar i promet sa zemljištem. Treća mera je vezana za infrastrukturu. Bez infrastrukture nema ni investicija, ni razvoja. Vlada je saglasna da dve kompanije iz Kine grade tri autoputa u Srbiji. Biće to kreditni aranžman od oko milijardu i dvestotine miliona dolara. Reč je o putnim pravcima Beograd-Ljig, Pojate-Preljina i Novi Sad-Ruma. Start radova bi bio početkom leta. Sve ukupno će doprineti mnogo boljoj poslovnoj klimi.
Prodaja „Mobi 63“ zakonita
-Ja sam za to da se sve sumnje koje postoje u društvu ispitaju na temelju zakonske procedure i bez bilo kakvih eventualnih političkih motiva. Ko je kriv treba da bude u skladu sa zakonom osuđen, ko nije mora biti oslobođen proizvoljnih tumačenja na nivou trača. Kada je reč o mreži 063, to je pitanje za Karića i državu jer se tu radi o tome kako je on stekao 51 odsto vlasništva u Mobtelu. Međutim, kada je reč o prodaji kompanije „Mobi 63“ za šta sam ja bio zadužen, postignuta je
istorijski najveća cena, i to pred kamerama. Svi su tada verovali da će pobediti Austrijanci, a pobedili su Norvežani koji su se pojavili niotkuda, predočava Dinkić.
Kriza evro zone i uticaj na Srbiju?
-Uticaj na nas je veliki, jer 58 procenata našeg izvoza ide tamo. Srbija mora naći i druga tržišta. Na kratak rok najveća naša šansa je izvoz hrane. Pregovaramo sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o
kreditu od 300 miliona evra koji bi iskoristili za čišćenje kanala u Vojvodini, za navodnjavanje u centralnoj Srbiji i za finansiranje poljoprivrednika. Holandija ima trideset puta veći izvoz po hektaru od nas, mi nemamo toliki novac da investiramo kao oni, ali možemo da napravimo bitan skok. Ubeđen sam da je sasvim realno da se u mandatu ove Vlade ostvari izvoz hrane i do tri puta veći i da je moguće ostvariti iznos od šest milijardi evra. Iako je kriza u evro zoni, tamo hrana može da se proda.
MMF i arnažman sa njima?
– Korisno je da to uradimo zbog kredibiliteta u svetu. Finansijski od njih baš ništa ne očekujemo, niti nam treba. Očekujem da će sve biti okončano do marta i mislim da ćemo postići dogovor.
Kosovo i budućnost Vlade?
Ja sam uveren da se problem Kosova neće zatvoriti ni 2013, ni nekoliko godina posle. Verujem da će se dešavati pomaci korak po korak. Ono što ću savetovati Vladi je da pokušamo da se što vise naše robe izveze na Kosovo. Treba težiti rešenjima koja će omogućiti da Srbi tamo mirnije i bolje žive.
Izbori već na proleće, da ili ne?
Mislim da izbora neće biti u 2013. što se vidi i po budzetu koji nije predizborni već reformski. Čeka nas još mnogo posla. Tek smo počeli sa neophodnim reformama, krenuli smo da pomeramo Srbiju ka bolje i mislim da su šanse za kočenje tog procesa manje od jednog promila.