Čitaj mi

Efekti zakona o ekstra profitu

Na konferenciji za novinare, upriličenoj povodom godišnjice uvođenja poreza na ekstraprofit, ministar finansija Božidar Đelić izjavio je da će razrezivanje poreza na ekstraprofit potrajati do kraja oktobra, kada bi odlukom parlamenta Srbije trebalo da prestane njegova važnost. To bi značilo da se posle tog roka neće donositi nova poreska rešenja.

– Za sve one kojima je ova obaveza razrezana nema oprosta i naplata neće biti obustavljena, izjavio je ministar Djelić. Prema njegovoj proceni na ovaj način će se u republičku kasu sliti 200 miliona maraka, pošto će u narednim mesecima pristići rate onih koji nisu mogli da izmire obavezu odjednom, naplata iz stečajne mase i od privatizacije.

Najveći obveznici jednokratnog poreza na ekstraprofit su Beobanka sa 127,5 miliona maraka, Investbanka sa 87,7 miliona, Astra banka sa 75,9, Beogradska banka sa 64 miliona DEM, šećerana” Dimitrije Tucović” sa 36 miliona DEM, Beopetrol 34 miliona, DMB holding 28,7 i “Progres” sa porezom od 23,3 miliona DEM. Do sada najveće platiše ovog poreza su Astra banka sa uplaćenih 70 miliona DEM, “Simpo”sa 5,1 milion, Stankom 4,6 miliona, Zoran Karić sa 4,1 milionom DEM, Delta M sa 3,4 miliona, Pink sa 2,4 miliona, Galenika sa 1,8 miliona i C market sa 1,7 miliona DEM. Đelić je kategorično negirao da je ovaj zakon pravljen zbog Karića, pošto su obaveze svima razrezivane na isti način i to isključivo na osnovu dokumentacije. Do sada” Progres” nije uplatio ni jedan dinar poreza i, ako to ne učini, otići će u stečaj, pa će država svoje naplatiti iz stečajne mase, poručio je Đelić.

– U septembru i oktobru ćemo dodatno preispitati položaj povezanih lica i zajedno sa MUP-om videti da li je negde bilo prelivanja državnog novca u privatne dzepove. Zakon o jednokratnom porezu ne može da važi još dugo da ne bi obeshrabrio strane investitore, ali dosta nepravdi bi trebalo da bude ispravljeno i preko zakona o poreskoj administraciji, smatra Djelić.

Poseban akcenat u naredna dva meseca stavljen je na naplatu ekstraprofita na vile, čiji vlasnici uskoro mogu da očekuju poreska rešenja. Ljudi iz Ministarstva građevina već su na terenu i snimaju objekte na Zlatiboru, Kopaoniku,u Nišu, Novom Sadu, Subotici i drugim gradovima.

Do polovine avgusta, po rečima ministra Djelića, naplaćeno je 120 miliona maraka, uručeno 1.120 rešenja za poresku osnovicu od 784, 7 miliona DEM. Najveći deo poreza odnosi se na primarnu i sivu emisiju novca, kontingente i stambene objekte, tako da je od rezidencija dobijeno 13,5 miliona, a od stanova 3,5 miliona DEM. Na neke stanove nije obračunavan porez, jer se, kako je rekao ministar građevina Dragoslav Šumarac očekuje da će biti vraćeni, kao što je slučaj sa eks ministrom pravde Dragoljubom Jankovićem koji je od republičke vlade dobio tri stana i neće moći čak ni plaćanjem poreza da ih zadrži u vlasništvu. Iako, posle oktobra neće biti novih rešenja za naplatu ekstraporeza, slede izmene drugih propisa, čime će legalizacija rezidencijalnih objekata imati mnogo veću cenu nego običnih, a posao će sprovoditi opštine i gradovi, koji će propisivati ove naknade.

Prema iznesenim podacima, 367 obveznika je smanjilo svoju obavezu za 153,7 miliona DEM, a obustavljeno je 514 postupaka u vrednosti 30 miliona DEM. Svi oni su dokumentima dokazali da novac nije potrošen na nedozvoljen način, a o svakom pojedinačnom slučaju obavešten je i nadležni odbor Skupštine Srbije.

Prema procenama, od početka ove godine do 15. avgusta naplaćeno je 80 miliona DEM i deo od tog ’kolača’ otići će na 1,6 miliona adresa. Do 25. septembra, svakom penzioneru, biće isplaćeno po 900 dinara (po osnovu odluke Saveznog ustavnog suda), 100.000 korisnika, će primiti dva kupona za dečiji dodatak ukupne vrednosti 1.000 dinara, u septembru će biti dupliran iznos materijalne pomoći i naknade za tuđu negu (50 000 korisnika) u šta će biti uloženo 115 miliona dinara. Dupli iznos dobiće i hraniteljske porodice koje brinu o deci bez roditeljskog staranja, a jednokratna pomoć stići će i udruženjima invalida. U planu je, takođe formiranje fonda za kreditiranje 10.000 studenata, kako bi im se olakšalo školovanje. Oni će naravno, rekao je ministar Djelić, u jednom razumnom peridu trebati da vrate taj novac, ali taj novac će oni vratiti u taj fond i tako će se fond obnavljati.

Od ekstraprofita, tokom septembra, takodje će se pokriti i jedan mesec zakašnjenja u isplatama naknada sa tržišta rada, za šta je potrebno 450 miliona dinara.

Slične teme

Vujovic: Serbia Aligning Fiscal Policy To EU Standards Expeditiously

HELP SERBIA- ACCOUNT BALANCE

HELP SERBIA- ACCOUNT BALANCE