Čitaj mi

Stanivuković u Briselu: Srbija spremno dočekala ekonomsku krizu

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Gojko Stanivuković danas je u Briselu učestvovao na godišnjem dijalogu o ekonomskoj politici koji za cilj ima pripremu Zapadnog Balkana i Turske za njihovo buduće učešće u procesu evropskog semestra.

„Republika Srbija je čvrsto na evropskom putu, a prvi i osnovni cilj naše spoljne politike, kao i prioritet, jeste punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Zbog toga je podrška Evropske komsije i država članica od izuzetnog značaja“, naveo je on. 

Stanivuković je naglasio da je Srbija spremno dočekala globalnu ekonomsku krizu i izazove koje je prouzrokovala situacija u Ukrajini. 

„Imajući u vidu ekonomsku situaciju u našoj zemlji, uprkos globalnoj krizi, mi možemo da budemo zadovoljni rezultatima koje smo postigli do sada. Pre svega, zahvaljujući odgovornoj ekonomskoj politici i fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama koje smo sproveli, kao i dobro usmerenim investicijama. Pokazali smo da dobro upravljamo krizom, kao i za vreme one, koja je izazvana pandemijom virusa korona. Podsetiću da smo izdvojili 8,8 milijardi evra, odnosno 18,2 odsto BDP-a za pomoć privredi i građanima“, rekao je on. 

Državni sekretar Stanivuković je naveo da je u prvom kvartalu Srbija ostvarila rekordni ekonomski rast od 4,3 odsto, a projektovan je rast od 3,9 procenata. 

„U drugom kvartalu procena je da će rast biti 3,7 odsto, sa mogućnošću da se dostigne pretkrizni rast od oko 4,5 procenata u 2022. i 2023. godini. Takođe, u dve godine pandemije, Srbija je bila jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Uprkos blagom padu od 0,9 odsto u 2020, realni rast BDP-a 2021. godini dostigao je 7,4 procenata. Snažan skok zabeležen je u uslužnom, građevinskom sektoru i industrijskoj proizvodnji“, rekao je Stanivuković. 

Kako je objasnio, dobri rezultati su prepoznati od strane međunarodnih finsnsijskih institucija.

„Javni dug je u potpunosti pod kontrolom, na nivou od 52,1 odsto, što je daleko od nivoa koji propisuje Mastriht. Takođe, fiskalni rezultati koji su ostvareni u prvom kvartalu su bolji od planiranih“, rekao je on.

Državni sektretar je istakao da je prema preliminarnim podacima od početka godine do 20. aprila bruto priliv stranih direktnih investicija (SDI) iznosio 594,2 miliona evra.

„U tom periodu SDI su pretežno bile fokusirane na proizvođačku industriju. To pokazuje da strani investitori nisu odustali od ulaganja u našoj zemlji, bez obzira na globalnu krizu. Mi ćemo kao odgovorna vlada nastaviti da se borimo za svaku novu fabriku i za svako novo radno mesto“, napomenuo je Stanivuković. 

Podsetio je i da je nezaposlenost u 2021. godini bila 11,1 odsto, što je manje nego u periodu pre izbijanja pandemije virusa korona. Kako je naveo, trend smanjenja nezaposlenosti se nastavlja, a to je potvrdila i najnovija prognoza Evropske komisije. 

„Na osnovu pomenutih indikatora, možemo videti ekonomsku snagu naše zemlje i stabilnost javnih finansija, uprkos činjenici da se poput ostatka sveta suočavamo sa nebrojenim izazovima i problemima, koji se odnose na energetsku krizu i rast cena na globalnom nivou“, naveo je on. 

Stanivuković je napomenuo da je Vlada Republike Srbije od februara ove godine ograničila cene osnovnih životnih namirnica, te povećala subvencije poljoprivrednicima. 

„Kada su u pitanju energenti, celu Evropu, ali i čitav svet očekuje veoma teška zima. Mi smo nabavili dizel i sirovu naftu i doneli odluku o privremenom smanjenju akciza za 20 odsto u aprilu, kao i za 15 odsto u maju, uz ograničavanje cena na pumpama“, rekao je državni sekretar. 

On je istakao da je vlada usvojila još jednu meru podrške domaćoj ekonomiji, s ciljem prevazilaženja ekonomskih izazova koje je prouzrokovao konflikt u Ukrajini. 

„Ova mera se osnosi na refinansiranje zajmova iz prve garantne šeme, zajmovima iz druge garantne šeme, dopuštajući duži period otplate, čak do pet godina, a sa grejs periodom od dve godine, kako bi se što bolje prevazišla trenutna kriza. Ta mera se odnosi na 1.400 preduzeća koja posluju sa Ukrajinom i Rusijom“, rekao je on. 

Stanivuković je napomenuo da će država učiniti sve da građani osete što manje posledica globalne krize, kao i da se obezbedi dovoljan rast kako bi rasle plate i penzije. 

„U narednom periodu fokusiraćemo se na smanjenje ukupnog poreskog opterećenja na plate, što će dodatno rasteretiti privredu, a i uvećaće konkurentnost privatnog sektora. Kada su u pitanju rashodi, prioritet su infrastrukturni i kapitalni projekti, kao i politika rasta plata i penzija“, rekao je Stanivuković i zaključio da se preduzimaju sve aktivnosti kako teret krize ne bi u većoj meri pao na građane.

Sastanku u Briselu prisustvovala je i guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković. 

Ona je istakla da je Srbija odlično sprovela svoju ekonomiju kroz pandemiju, uz kumulativan realni rast bruto domaćeg proizvoda od 6,4% tokom dve pandemijske godine, rast deviznih rezervi na rekordni nivo i rekordan izvoz robe i usluga u 2021. godini, što je, sve zajedno, podržano i rekordnim prilivom stranih direktnih investicija od oko 7,5% BDP-a. 

I u uslovima pandemije postignut je dalji rast dinarizacije i kredita i depozita, a zadržan je i zdrav rast kreditne aktivnosti od oko 10%, uz spuštanje problematičnih kredita na istorijski najniži nivo od 3,4%.

„Uvažavajući karakter inflacionih pritisaka koji se prelivaju sa globalnog tržišta, pristupom postepenosti u pooštravanju monetarnih uslova od oktobra prošle godine, uz očuvanu relativnu stabilnost deviznog kursa i podsticajne finansijske uslove na domaćem tržištu, NBS nastavlja da daje i podršku privrednom rastu i da doprinosi i upravljanju kreditnim rizikom“ rekla je Jorgovanka Tabaković. 

U pogledu politika na dug rok navela je da će u Srbiji nastaviti da se vode odgovorne ekonomske politike uz diversifikaciju tržišta i proizvoda, izvora finansiranja investicija i oblasti u koje se investira, do izvora snabdevanja energentima, čemu ključno doprinose strateške odluke predsednika Aleksandra Vučića, i bogata agenda strukturnih reformi za naredni period.

Slične teme

Siniša Mali: Promocija Ekspa i kroz poštanske markice

Siniša Mali: Promocija Ekspa i kroz poštanske markice

Siniša Mali: Do kraja godine prosečna plata 920 do 930 evra

Siniša Mali: Do kraja godine prosečna plata 920 do 930 evra

Mali: Radovi na izgradnji EKSPO kompleksa teku po planu

Mali: Radovi na izgradnji EKSPO kompleksa teku po planu