Čitaj mi

Mali: U 2022. godini veća minimalna zarada za 9,4 odsto i dodatno rasterećenje poslodavaca

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali je nakon sednice Socijalno –ekonomskog saveta (SES) rekao da će minimalna cena rada u 2022. godini iznositi 35,012 dinara, što je povećanje od 9,4 odsto, uz povećanje neoporezivog dohotka sa 18.300 na 19.300 dinara, kao i uz umanjenje doprinosa na teret poslodavaca za PIO fond od 0,5 odsto. 

Pored ministra finansija, ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darije Kisić Tepavčević, predstavnika poslodavaca i zaposlenih, sednici SES prisustvovala je i predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić.

Mali je na konferenciji za novinare posle sastanka naglasio da je važno da srpska privreda nakon svakog razgovora o minimalnoj zaradi ide napred, da se održava puna zaposlenost, a da konkurentnost i efikasnost rada privrede ne zaostaju. 

„Od 2017. godine imamo kontinuitet rasterećenja privrede kada su porezi i doprinosi na plate u pitanju. Tada je opterećenje na zarade bilo 64 odsto, a od sledeće godine će biti 61,1 odsto. To smanjenje doprinosi daljem zapošljavanju, otvaranju novih radnih mesta, doprinosi rasterećenju rada, kako bi se nastavila politika zapošljavanja i smanjenja nezaposlenosti u Republici Srbiji“, naveo je on. 

Napomenuo je da srpska privreda raste uprkos pandemiji i najvećoj ekonomskoj krizi ikada. 

„Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvoj polovini ove godine stopa rasta našeg BDP-a je 7,6 odsto. Očekujemo rezultate za treći i četvrti kvartal, ali već sada možemo da kažemo da će rast na kraju godine biti minimum 6,5 odsto. Sa smanjenjem našeg BDP-a zbog pandemije virusa korona prošle godine od minus jedan odsto, uz rezultate ove godine, završićemo kao jedna od tri najbolje zemlje u Evropi. To je potvrda odgovorne ekonomske politike koju vodi Vlada Republike Srbije“, rekao je on. 

Mali je objasnio i da je Srbija u prvih sedam meseci imala 2,1 milijardu stranih direktnih investicija. 

„Ne opada taj priliv uprkos pandemiji virusa korona, a takođe imamo i potvrdu da nam raste zaposlenost. S druge strane, zadržali smo makroekonomsku stabilnost pošto je trenutno 55,5 odsto udeo javnog duga u BDP-u, što je daleko od nivoa koji propisuje Mastriht. Za prvih osam meseci planirali smo 234 milijarde dinara deficit, što je oko dve milijarde evra, a imali smo deficit 71 milijardu. To je 160 milijardi dinara bolji rezultat nego što smo predvideli“, rekao je Mali. 

Podsetio je da se nastavlja sa uplatama pomoći u okviru trećeg paketa. 

„Tako ćemo 22. septembra isplatiti 50 evra penzionerima, kao deo pomoći za umanjenje negativnih posledica pandemije Kovida 19. U novembru nam sledi i isplata dodatnih 30 evra iz budzeta i u decembru još 20 evra za sve punoletne građane“, rekao je on. 

Ministar finansija je istakao da će zahvaljući povećanju minimalne zarade od 9,4 odsto od januara sledeće godine, kao i uz povećanje penzija i plata u javnom sektoru, prosečna plata u decembru 2022. godine biti 670 evra. 

„To je u skladu sa programom „Srbija 2025“, koji se ostvaruje onako kako smo definisali. Zato očekujemo da će u decembru 2025. godine prosečna plata biti 900 evra“, naveo je on i zaključio da je osnovni cilj povećanje životnog standarda građana Srbije. 

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić rekla je da će povećanje minimalne zarade od 9,4 odsto od 1. januara sledeće godine dostići pokrivenost minimalne potrošačke korpe od 89 odsto. Ona je objasnila da razume da su sindikati nezadovoljni i najavila da će na kraju 2023. godine biti doneta odluka da se minimalna zarada od 1. januara 2024. godine izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom. 

„Mislim da smo dali sve od sebe i da smo došli do najboljeg mogućeg rezultata. Ovi razgovori se nastavljaju, pošto je veliki posao pred nama. Očekujem da 2023. godine donesemo odluku na jednom ovakvom sastanku, koja će dovesti minimalnu cenu rada na 100 odsto pokrivenosti minimalne potrošačke korpe“, rekla je ona i podsetila da je prošle godine najniža cena rada povećana za 6,6 odsto, iako je BDP zemlje pao za jedan odsto. 

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević rekla je da je Vlada radila u punom kapacitetu po pitanju pregovora o povećanju minimalne cene rada za 2022. godinu i istakla da je jasno da svi partneri u SES-u imaju isti cilj, da se poboljša socijalno-ekonomski status građana. 

Predsednik Unije poslodavaca Srbije Miloš Nenezić istakao je da je njegovo mišljenje da Vlada Republike Srbije konstruktivno razmišlja i o privredi i o građanima, te da sa predloženom minimalnom zaradom pokazuje odgovornost. Napomenuo je da je za poslodavce najznačajnije postizanje dogovora o smanjenju opterećenja privrede. 

Predstavnici SSSS i UGS Nezavisnost rekli su da nisu zadovoljni jer su očekivali da povećanje minimalne zarade pokrije 100 odsto minimalnu potrošačku korpu. Na konferenciji je istaknuto i da je u poslednje četiri godine povećanje najnižih plata u Srbiji bilo čak 52 odsto, odnosno da je rast minimalnih zarada bio veći od rasta potrošačke korpe.

Slične teme

Siniša Mali: Promocija Ekspa i kroz poštanske markice

Siniša Mali: Promocija Ekspa i kroz poštanske markice

Siniša Mali: Do kraja godine prosečna plata 920 do 930 evra

Siniša Mali: Do kraja godine prosečna plata 920 do 930 evra

Mali: Radovi na izgradnji EKSPO kompleksa teku po planu

Mali: Radovi na izgradnji EKSPO kompleksa teku po planu